 |
| "Ne osvrći se na to od kuda dolaziš, nego gledaj gdje ideš" |
Ovo je tema koja obuhavata širok spektar poznavanja materije kojom se jedan učitelj treba baviti. Tajna uspjeha jednog prosvjetnog radnika jeste unapređivanje svog znanja, jer ukoliko on ne radi na sebi, kroz nekoliko godina postat će najbolji učenik u razredu. Tajna uspjeha jeste i saznanje da je epicentar svih dešavanja sam učenik i da smo mi zbog njega tu, trebali bismo zanemariti sve faktore koji su uzroci nevoljnih stanja. Jedino u toj sferi ljudskog života sujeta je okarakterisana kao pozitivna.
Svaki dobar učitelj bi trebao voditi računa o socijalnoj klimi u razredu i tzv. "Dominantnom i integrativnom ponašanju". Ono ima veliki uticaj na socijalnu klimu u učeničkom kolektivu. Dominantno ponašanje jeste ono ponašanje koje ne omogućuje inicijativnost i samostalnost učenika, koje je kruto i ne uvažava individualne razlike među učenicima, ne uvažava njihove stavove ni potrebe, nego ih prisiljava da se prilagode zahtjevima učitelja. Suprotno tome je integrativno ponašanje koje omogućuje kreativnost i inicijativu u grupi i bazirano je na rastu i razvoju svakog pojedinca. Ukoliko se desi da u razredu vlada dominantno ponašanje učitelja za posljedicu će biti da se unutur grupe javlja pojedinac koji teži podčinjavaju i domonaciji, a odraz toga jeste da učenici ispoljavaju agresivnost među djecom, netrepeljivost i sukob.
Šta je razlog agresivnosti kod učenika?
Na socijalnu klimu osim ponašanja učitelja, utiču i odnosi među učenicima. Na učenikovo ponašanje mogu utjecati razni faktori kao npr. gledaju agresivne filmove ili ako svakodnevno prisustvuju agresivnim scenama u vlastitoj porodici ili durštvu vršnjaka. Agresivno ponašanje stvara i tzv. "Socijalna prezazićenost" tj. kad ima previše učenika u razredu (pretrpane učionice, škole sa velikim brojem učenika). Isto tako agresivnost potiče i "Sjedilačka nastava" kad učenici dugo i mirno moraju sjediti na svojim mjestima, nakon čega za vrijeme kraćih pauza dolazi do eksplozije motorike, što je često popraćeno agresivnim ponašanjem učenika. Na socijalnu klimu utiču i odnosi saradnje i kompetencije među učenicima. Ukoliko jedan učenik ne zna odgovoriti na postavljeno pitanje, pohvaljuje se učenik koji se javi i pokaže kako on zna. Ali ako pokuša pomoći učeniku koji ne zna, smatra se disciplinskim prekršajem.Treba znati da takmičenje kod učenika stvara veliko oduševljenje i snažan je emotivni pokretač na aktivnost, te se zbog toga ogranizuje veliki broj takmičenja u školama. Takmičenje motiviše oni koji doživljavaju uspjeh, ali isto tako i demotiviše one koji doživljavaju neuspjeh. Tajna uspjeha dobrog učitelja leži u rečenici Kofučija, koja kaže: " Najveća mudrost u životu je poznavanje čovjeka" u ovom slučaju učenika. Naš zadatak, kao dobrog učitelja, jeste da upoznamo učenika i definišemo njegov karakter kako bismo mogli defiisati i način na koji ćemo ga privući u nastavni proces, a smanjiti agresivnost. Onog trenutka kad vidite da je pažnja opala i onog trenutka kada shvatiti da i vi sami ne biste mogli toliko dugo sjediti mirno, napravite pauzu, smanjit ćete agresivnost. Učitelj mora ispuniti mnoge zahtjeve, ali njih nije teško ispuniti ukoliko ste opredijeljeni za ovaj poziv i ukoliko mu se u potpunosti predate.
Komunikacija
Još jedana tajna uspjeha dobrog učitelja jeste komunikacija, ona je ključ svega. Da bi to bilo jasnije, gledajmo retrospektivno. Ako dođemo na čas, niko nas ništa ne pita, svi lijepo slušaju, nema dodatnih objašnjenja, zvoni i učenici odu dalje, mi upišemo čas, neko bi rekao IDILA, ali to je siguran dokaz da nešto ne valja. Komunikacija, za razliku od informacija, je dvosmjeran proces u kojem je povratna informacija sastavni dio. Komunicirati ne znači samo razmijenjivati riječi. Komunicirati znači razmijenjivati poruke, misli i sudjelovanje u osjećajima drugih.Učitelj tražeći povratnu informaciju, dobiva uvid u kojoj su ga mjeri učenici uspješno shvatili, kako su interpretirali njegove poruke, šta su pritom doživjeli. Komunikacija je uspješna sa, sadržajnog aspekta, kada osoba koja primi poruku na isti način tumači znakove kao osoba koja je poruku uputila.Učitelj treba biti svjestan da komunikacija, bila ona verbalna ili neverbalna, stvara, razvija i održava čovjeka. Brajša ( 1994) smatra kako se učenikova ličnost oblikuje i razvija kroz razgovor sa učiteljom. Samo odgojni, neposredni i iskreni razgovor ima odgojni utjecaj, a učenici razgovaraju slobodno ukoliko se uz učitelja osjećaju slobodno i neugroženo. I zapamtite samo slobodni, iskreni i neposredni razgovori ima odgojni utjecaj a ne neobavezujuće "brbljanje", prikriveno kontrolisanje i neprijateljsko ucjenjivanje.By Selma Topić
0 comments:
Post a Comment