Sunday, January 19, 2014

Tajna uspjeha motivacije učenika za nastavne aktivnosti

motivacija učenika
     “Motivacija u srcima je istinska životna toplota, baza na osnovu koje ocjenjujemo svoj život.“ (Aid-el- Karni)

Riječ motivacija je latinskog porijekla glagol movere-kretati se.
Pojam motivacije predstavlja činjenicu kojom označavamo sve one psihološke faktore koji upravljaju ponašanjem ljudi. On uključuje i razmatranje motiva koji utiču na to da učenik stiče znanje, da se koristi svojim snagama i talentom, da želi da se potvrdi kao ljudsko biće, da se poveže s drugim ljudima na zadovoljavajući način i da postane slobodna ličnost.
Jedan od najvažnijih faktora koji utiče na uspjeh u učenju je upravo motivacija.

Kada govorimo o motivaciji učenika, trebamo znati da oni mogu biti intrinzično i ekstrinzično motivirani. Intrinzična motivacija je ustvari unutarnja motivacija (obuhvata radoznalost, osjećaj samopouzdanja, rasta i razvoja, te potrebu za znanjem). Ekstrinzična motivacija je vanjska motivacija, dakle pod uticajem je vanjskih faktora (npr. dobra ocjena, pohvala, priznanje, spoznaja da je lakše upisati se na fakultet...)
Faktori koji utiču na motivaciju su: interesi za učenje, volja, te pokretači privatnosti koje čine interesi, stavovi i sistem vrijednosti.

Tajna uspjeha motivacije učenika za nastavne aktivnosti leži u pravilnom odabiru određene aktivnosti u zavisnosti od nastavnog predmeta, jedinke, tipa časa i ostalih predviđenih faktora. Veoma često smo svjedoci svog kvalitetnog rada i rezultata koji ga potvrđuje, ali isto tako i neuspjeha koji potvrđuje ono drugo. Poseban uticaj na rezultat našeg rada ima i motivacija učenika za nastavne sadržaje. Zgodan „alat“ za potrebnu motivaciju jesu motivacijske tehnike. One motiviraju učenike na usvajanje gradiva dok nastavnicima koriste kako bi povećali ili smanjili zahtjevnost nastavnog sadržaja. Neke motivacijske tehnike su: ispunjaljke, križaljke, kognitivne mape, kvizovi, rebusi, muzika, različite vrste igara, skice, karikature, anegdote, oluja ideja, različite vrste vježbi i sl.

Na kraju motivacijske tehnike se odnose na znanja učenika koja oni već imaju,  na novo nastavno gradivo, utiču na osjećaj uključenosti, što dovodi do većeg zanimanja za rad. Zavisno od učenika i njihovih sposobnosti motivacijske tehnike mogu biti: vizuelne, auditivne, kinetičke (kretanje), olfaktorne (miris) i gustativne (okus). Također mogu biti: spontane, planirane, inovativne, kratkotrajne, dugotrajne, uvodne i zaključne. Njihovo korištenje osvježava ustaljeni nastavni sadržaj, te čini čas plodnim zemljištem na kojem učenička razmišljanja i zaključci izrastaju u prekrasne cvjetove. Dakle, dragi učitelji i nastavnici, svjesni smo važnosti ovog dijela našeg časa, stoga potrudimo se...
  „Reci mi i ja ću zaboraviti. Poduči me i ja ću se sjetiti. Uključi me u rad i ja ću naučiti.“ ( Benjamin Franklin)
                                                                                                                                   By Dijana Kadirić

 

0 comments:

Post a Comment